Vijesti7.ba - Nezavisni informativni portal

Šta je stres i koji su najčešći uzroci stresa?

Stres je podražaj koji se javlja kao reakcija na određena iskustva, koja mogu biti dobra ili loša. Kada smo pod stresom, naše tijelo reaguje tako da oslobađa određene hormone, koji nam daju više energije i snage. To može biti dobra stvar, primjerice ako se nalazimo u fizičkoj opasnosti, no dugotrajna izloženost stresu je iznimno štetna.

Neki od najčešćih vrsta i uzroka stresa su:

• Stres izazvan borbom za opstanak – ova vrsta stresa je uobičajena reakcija na opasnost, koju posjeduju svi ljudi i životinje i javlja se kada smo u strahu od toga da bi nas netko mogao fizički ili emocionalno povrijediti, bez obzira na to je li prijetnja stvarna ili ju naš organizam tako percipira.
• Unutrašnji stres – javlja se kod osoba koje se često brinu oko stvari na koje uopće ne mogu utjecati ili se stavljaju u situacije za koje znaju da će uzrokovati stres. Neki ljudi s vremenom jednostavno postaju ovisni o užurbanom načinu života i napetosti koja proizlazi iz stresa te se nesvjesno dovode u stresne situacije postavljajući si nerealne ciljeve ili osjećaju stres u situacijama koje uopće nisu stresne.
• Stres uzrokovan okidačima iz svakodnevnog okruženja – ova vrsta stresa je odgovor na stvari iz okoline odnosno okidače koji uzrokuju stres, kao što su buka, velika gužva, pritisak na poslu ili u obitelji. Važno je da prepoznate te faktore, a potom i naučite kako ih izbjeći ili se nositi s njima.
• Umor i prekomjeran rad – stres uzrokovan umorom ili prekomjernim radom nakuplja se tijekom dužeg vremena, a može biti posljedica i lošeg upravljanja vremenom jer često zaboravimo uzeti vrijeme za odmor i opuštanje.
• Emocionalni stres – ako je uzrok stresa neki posebni događaj u našem životu, kao što je vjenčanje ili smrt drage osobe, riječ je o emocionalnom stresu. Kod ove vrste stresa vrlo je važno da pomoć potražite u razgovoru sa svojim najbližima.

Koje su posljedice dugotrajnog stresa?

Stres može utjecati na sve aspekte vašeg života, uključujući i emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Niti jedan dio tijela nije imun. No, zato se ljudi nose sa stresom drugačije i simptomi se mogu razlikovati i biti nejasni.

Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od depresije, anksioznosti i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba. Stres uječe i na imunitet te može uzrokovati ili pogoršati razne akutne infektivne bolesti, kao što su gripa i prehlada.

Osobe koje su često pod stresom često se žale i na glavobolju, nedostatak energije, pojačano znojenje te različite probleme s kožom i kosom, a kod nekih se javlja i seksualna disfunkcija.

Kako smanjiti stres?

Stresne situacije najčešće ne možemo izbjeći, no zato možemo ublažiti našu reakciju na ovaj podražaj. Donosimo vam deset savjeta kako se osloboditi stresa na prirodan način:

• Odmarajte dovoljno – stres se u nama gomila iz dana u dan i ako organizmu ne omogućimo predah, prije ili kasnije ćemo se dovesti do toga da će čak i naizgled bezazlena situacija u nama aktivirati stres kao obrambeni mehanizam. Iskoristite svaki slobodan trenutak za odmor i ne zaboravite da je kvalitetan san najbolji način za regeneraciju čitavog organizma
• Uzmite dovoljno vremena za sebe ujutro – ukoliko vam dan počinje tako da od zvuka budilice razmišljate o poslu ili o obavezama koje vas čekaju, vrlo je vjerojatno da ćete tijekom cijelog dana osjećati stres. Navijte budilicu pola sata ranije i iskoristite to vrijeme za meditaciju ili se opustite na neki drugi način koji vam najviše odgovara.
• Slušajte ugodnu, umirujuću muziku– poznato je da muzika utječe na naše emocije, zato preporučujemo da svakodnevno odvojite malo vremena za opuštanje ili meditaciju uz ugodnu muziku koja u vama izaziva pozitivne emocije.
• Zamijenite kafu čajem – kafa je poznati stimulans i ona može negativno djelovati na osobe pod stresom. Umjesto šoljice kafe, popijte čaj koji ima umirujuće djelovanje. Najbolji izbor je čaj od pasiflore, lavande, kamilice, zeleni čaj ili bilo koji drugi čaj koji volite, a koji vam pomaže da se opustite. Također, pokušajte čim više izbjegavati šećer i alkohol, jer oni također mogu pojačati stres.
• Lagano vježbajte – lagana, umjerena rekreacija djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde, koje su odgovorne za sintezu hormona stresa. Deset minuta istezanja ili lagane šetnje je sasvim dovoljno da biste potaknuli pozitivne procese u tijelu.
• Boravite u prirodi – boravak u prirodi pomaže ublažiti stres, a izloženost sunčevoj svjetlosti povećat će proizvodnju vitamina D, čiji nedostatak može dovesti do depresije, anksioznosti i pojačanog stresa. Boravak na suncu “sintetizirat” će i dobro raspoloženje, jer sunčeva svjetlost potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”.

• Uzmite vitamine B kompleksa – vitamini B kompleksa često se nazivaju anti-stres vitaminima, a osim toga, iznimno su važni za cjelokupno zdravlje organizma. Ovi vitamini doprinose normalnoj psihološkoj funkciji, pomažu kod nesanice, migrena, razdražljivosti, emocionalne nestabilnosti i pojačanog stresa, poboljšavaju koncentraciju i pamćenje, smanjuju zbunjenost i dezorjentaciju… Prednosti uzimanja B vitamina su dokazane kroz brojna istraživanja, a osim što će vam pomoći da brzo umanjite stres i poboljšate imunitet, doprinose i smanjenju umora i iscrpljenosti, jer pomažu pretvoriti hranu u energiju tijekom cijelog dana.
• L-teanin za dobro raspoloženje i brzo smanjenje stresa – L-teanin je prirodni antidepresiv, koji je zastupljen u zelenom čaju, poznatom po svojim brojnim zdravstvenim prednostima. L-teanin doprinosi dobrom raspoloženju i potiče opuštanje cijelog organizma, što će rezultirati snižavanjem razine stresa i poboljšanjem koncentracije. L-teanin se često preporučuje kao zamjena antidepresivima, jer za razliku od njih nema štetne nuspojave i simptome koji prate antidepresive, kao što su pospanost, utrnulost i tromost.
• Pasiflora kao prirodni antidepresiv i sedativ – preparati na bazi pasiflore smiruju središnji živčani sistem, a s obzirom da nemaju štetne nuspojave, mogu se koristiti i u kombinaciji s drugim lijekovima. Često se koristi kod hiperaktivne djece, a pomaže kod opuštanja napetosti mišića, oslobađanja od tjeskobe, nervoze, problema sa spavanjem, kao i kod želučanih grčeva, koji su posljedica stresa. Pasiflora će vam pomoći i u smanjenju zabrinutosti i bezvoljnosti, a ova biljka se zbog svojih iznimnih svojstava koristi i kod odvikavanja od alkohola te opijuma.
• Odaberite prirodne dodatke prehrani umjesto antidepresiva – poznato je da antidepresivi imaju brojne štetne posljedice po naše zdravlje, a neki od njih uzrokuju i ovisnost. Uzimanje antidepresiva ponekad postaje začarani krug iz kojeg se ne možemo osloboditi. Prirodni dodaci prehrani su jednako učinkoviti, a nemaju štetne nuspojave i ne uzrokuju ovisnost.