U izvještaju se opisuje složena situacija u zemljama regije pa i Bosne i Hercegovine. Opisano je detaljno stanje u svim zemljama s naglaskom da nisu napravljeni iskoraci kakvi su se očekivali nakon rata.
Ideja koja je davno zacrtana je bila da će zemlje zapadnog Balkana postati članice EU, a većina tih zemalja će se pridružiti i NATO savezu, što je ocijenjeno kao najbolji put za cementiranje dugoročnog mira i prosperiteta.
Kada je u pitanju BiH naglašen je novi geopolitički momenat nakon ruske agresije na Ukrajinu, s naglaskom na separatizam Milorada Dodika. U izvješću je naznačeno kako je nametanje zakona o zabrani negiranja genocida utjecalo na politiku srpskih stranaka iz RS-a i bojkot državnih institucija. Potom je opisana atmosfera nakon dolaska novog visokog predstavnika Christiana Schmidta te donošenje zaključaka u Narodnoj skupštini RS-a u pravcu podrivanja državnih institucija.
Potom se autori izvještaja za BiH osvrću na krizu koja je nastala u Federaciji BiH zbog izbornog zakona.
"Dok su Srbi pokretali nešto što se moglo smatrati usporenim pokušajem odvajanja, eskalirao je dugo tinjajući spor između Bošnjaka i Hrvata zbog izbornog zakona...Spor oko izbornog zakona podriva svaku nadu da bi Hrvati i Bošnjaci mogli predstavljati jedinstven front protiv srpskog separatizma te truje odnose na nacionalnoj razini. To je imalo obrnut učinak, zbližavajući hrvatske lidere i Milorada Dodika u međusobnoj suprotnosti sa Sarajevom", navodi se između ostalog.
Piše da je Hrvatska dala do znanja da će blokirati sankcije EU Dodiku te je stala na stranu s Mađarskom.
"Kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio je suglasnost krajem ožujka od glavne hrvatske stranke i dvije od tri bošnjačke stranke koje su sudjelovale u pregovorima, ali jedna bošnjačka stranka (SDA) nije pristala", navodi se u izvješću.
U izvješću je navedeno da je Međunarodna krizna skupina informacije o ovoj temi dobila prilikom telefonskog intervjua od jednog europskog dužnosnika 30. ožujka ove godine. U opisu se navodi da su u tim pregovorima učestvovale bošnjačke stranke NiP, SBB i SDA, dok su ostale predominantno bošnjačke stranke učestvovale samo u pregovorima o tehničkim izmjenama zakona, odnosno o integritetu izbornog procesa.
Također je istaknuto da je na kraju HDZ odbio prijedlog EU o reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH.
Kompletan izvještaj nalazi se ovdje.
Izvor: Klix.ba
